Trebaš li uopće motivaciono pismo?
Motivaciono pismo ili pismo namjere — šta je zapravo šta?
Prvo razjasnimo pojmove koji ti se pojavljuju u oglasu za posao — i šta oni konkretno znače za tebe.
Motivaciono pismo i pismo namjere se često koriste kao sinonimi. Nisu isto.
Pismo namjere je klasičan, kratak prateći tekst uz konkretan oglas za posao. Odgovara na jedno pitanje: Zašto odgovaraš baš ovom radnom mjestu, kod baš ove firme? Obično jedna stranica, direktno vezana za oglas, s konkretnim primjerima iz tvog dosadašnjeg puta.
Motivaciono pismo je slobodnije. Češće se traži kod upisa na studij, stipendija ili programa podrške i odgovara na drugo pitanje: Zašto ovo uopće želiš raditi? Smije biti ličnije i opširnije.
U praksi mnoge firme pod “motivacionim pismom” ipak podrazumijevaju isto što i pod “pismom namjere”. Pažljivo pročitaj oglas za posao — motivaciono pismo za trainee program smije biti duže i ličnije, pismo namjere za konkretno radno mjesto trebalo bi ostati kratko i usmjereno na cilj. U ostatku ovog članka pod “pismom namjere” mislim na oboje zajedno.
Sada ono pravo pitanje: trebaš li uopće pismo namjere?
Odgovor nije svugdje isti. Zavisi od toga gdje se prijavljuješ, a to se isplati znati prije nego što uložiš sate u savršeno pismo koje na kraju niko ne pročita.
Gdje je dovoljan sam životopis
U nekim oblastima pismo namjere je praktično nestalo. Skladišna logistika, zanatstvo, ugostiteljstvo, njega, maloprodaja — ovdje je najvažnije da li si dostupan/dostupna i da li ispunjavaš osnovne uslove. Mnogi portali za posao već nude direktno dugme “Jednostavno se prijavi”, gdje se traže samo ime, e-mail i životopis.
I u IT-u i razvoju softvera trend je sličan: ovdje tehnička znanja, GitHub profil ili konkretni projekti često znače više od razrađenog motivacionog pisma.
Gdje pismo namjere i dalje ima značaj
U drugim oblastima se, naprotiv, i dalje čvrsto očekuje — ponekad je čak i prvi pravi “radni uzorak” koji firma vidi od tebe. Javna služba, uprava, advokatske kancelarije, klasične banke, PR i redakcije spadaju u to. Ovdje pismo namjere pokazuje da li se umiješ izraziti na određen način — to je dio onoga što se provjerava.
Koncern ili mala firma — to pravi razliku
U velikim firmama tvoju prijavu često prvo ne čita čovjek, nego automatizovani sistem (ATS – Applicant Tracking System). On filtrira po ključnim riječima u životopisu, prije nego što uopće neko pogleda. Pismo namjere tu često završi samo kao prilog, koji se kasnije — ako uopće — još pročita. Ovdje je važnije da tvoj životopis sadrži prave pojmove iz oglasa za posao.
Kod manjih, često porodičnih firmi je obrnuto: tamo često lično čita uprava ili jedna osoba iz kadrovske službe. Kratko, iskreno pismo namjere, koje objašnjava zašto baš želiš raditi u toj firmi, ovdje može postići više nego savršeno formatiran životopis za koncern.
Šta to znači za tebe
- Pažljivo pogledaj oglas za posao prije nego što odlučiš koliko vremena ćeš uložiti u pismo namjere:
- Piše li tamo eksplicitno “poželjno pismo namjere” ili “molimo s motivacionim pismom”? Onda ga napiši, i to dobro.
- Postoji li samo dugme “Prijavi se direktno”, koje traži samo životopis i kontakt podatke? Onda svoje vrijeme radije uloži u jak, jasan životopis nego u pismo namjere koje ionako niko neće pročitati.
- Nisi siguran/sigurna? Kratko pismo namjere skoro nikad ne šteti — ali onda treba zaista biti dobro, ne samo formalno napisano.
Ako se odlučiš za pismo namjere: u sljedećem članku pokazujem ti kako ja tome pristupam — jednostavnom metodom koja funkcioniše i kada još nemaš klasično radno iskustvo.