Koje važne njemačke stranice institucija ne postoje na bosanskom, hrvatskom ili srpskom

Nedavno sam u tekstu o povezanosti nekretnina, prijava za posao i papirologije na ovom blogu povezala zvaničnu BAMF stranicu o integracijskim kursevima. Prilikom povezivanja primijetila sam nešto što ranije nikad nisam svjesno provjerila. Ta stranica uopšte ne postoji na bosanskom. Ni na hrvatskom, ni na srpskom.

Sistematski sam to provjerila. Rezultat me iznenadio, iako zapravo nije trebao.

Šta sam konkretno provjerila

Zvanična BAMF stranica o stručnim jezičkim kursevima nudi sadržaj na njemačkom, engleskom, turskom, ruskom, francuskom i arapskom jeziku. Dakle šest jezika, pažljivo odabranih prema najvećim grupama doseljenika posljednjih decenija. Bosanski, hrvatski ili srpski nedostaju u potpunosti.

Kod portala Anerkennung in Deutschland, centralnog mjesta za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija, situacija je slična. Tamo se nudi jedanaest jezika. Ni tu nema nijednog od tri balkanska jezika. Umjesto toga, na stranici o ponudi jezika stoji zapanjujuće iskren savjet. U suštini piše da, ako nedostaje jezik koji tražiš, treba koristiti eksterni alat poput DeepL-a, ali da za kvalitet tog prijevoda ne preuzimaju odgovornost.

To nije zamjerka institucijama. To je iskren opis praznine koja time nastaje.

Amrina priča, koju sam već čula u sličnim varijantama

Zamisli Amru. Prije nekoliko mjeseci se doselila iz Bosne u Njemačku, usred procesa snalaženja. Uveče sjedi za kuhinjskim stolom, pred njom pismo iz Jobcentera, pored telefona s otvorenom aplikacijom za prevođenje. Pismo se tiče njene teilnahmeberechtigung za integracijski kurs. Važan rok, važna odluka. Polovinu stručnih izraza ne razumije, a ni aplikacija ne prevodi smisaono, nego uglavnom riječ po riječ. Poziv instituciji donosi red čekanja, a kad se konačno probije, razgovor na njemačkom koji samo djelimično razumije.

Nije usamljena u tome. Baš taj osjećaj, da si sam sa važnim dokumentom, poznajem iz mnogih razgovora, iako svaka osoba koja mi je to ispričala nema tačno to ime niti je dobila baš to pismo.

Zašto nedostaju baš ovi jezici

Izbor jezika velikih portala orijentiše se prema brojčano najvećim grupama doseljenika, prije svega prema izbjeglicama posljednjih godina. To objašnjava arapski, ukrajinski, djelimično farsi ili dari. Jugoslovenska dijaspora je, nasuprot tome, starija, često već dugo etablirana doseljenička priča. Zbog toga lako ispadne iz fokusa kod aktuelnih jezičkih prioriteta, iako samo iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj živi na desetine hiljada ljudi, mnogi od njih već decenijama.

To dovodi do paradoksalnog efekta. Ko se tek doselio, često nađe više ponuda prevoda nego ko ovdje živi već dugo, a i dalje redovno naiđe na obrasce, letke ili postupke koji postoje samo na njemačkom.

Šta to znači za svakodnevni život

Ja sam to sama osjećala godinama, doduše ne kao apstraktan problem, nego kao vrlo konkretan zadatak. Kada je moj muž 2008. došao u Njemačku, nije znao ni riječ njemačkog. Obrasce, letke, pisma iz institucija, koja su bila potrebna za njegov boravak i kasnije za integracijski kurs, neko je morao učiniti razumljivim za njega. To sam bila ja. Ne zato što sam to posebno dobro umjela, nego zato što nije bilo nikog drugog.

Baš ta praznina me zaokuplja od tada. Ne radi se samo o nedostajućim prijevodima. Radi se o tihom očekivanju da se svaka porodica nekako sama snađe, kad zvanični kanali ne dostaju.

Šta ipak pomaže

Postoje alternative, iako ne zatvaraju prazninu u potpunosti. Savjetovališta za migraciju za odrasle, skraćeno MBE, nude ličnu konsultaciju, često sa višejezičnim osobljem na licu mjesta. I službe za mlade migrante pomažu mlađim doseljenicima. Neka udruženja i zajednice bosanske, hrvatske ili srpske dijaspore u Njemačkoj u međuvremenu nude vlastitu, neformalnu pomoć oko prevođenja, često na volonterskoj osnovi.

I da, eksterni alati za prevođenje poput DeepL-a mogu pomoći u svakodnevici, iako kod složenih institucionalnih formulacija dosežu svoje granice.

Zašto ovo ovdje pišem

Baš ta praznina, između onoga što jedan sistem zvanično nudi i onoga što ljudi zapravo mogu razumjeti, razlog je zašto Most postoji. Neće sutra svaka stranica institucije postati višejezična. Ali ko zna gdje su praznine, može ciljanije potražiti pomoć, umjesto da se osjeća sam kad opet neki obrazac stoji samo na njemačkom.

---

Jesi li i sam/sama nekad stajao/stajala pred obrascem koji nisi razumio/razumjela? Slobodno mi napiši u komentarima.